E tolu atua i le atua e tasi

E masani lava ona faigata tele ona alu ese mai se ala gaogao o tu ma aga. E masani ona tele le faitau e uiga i le autu o atua e tolu i le Atua e tasi - i tala uumi, tamaitusi ma tusi. O lenei tala e fai si puupuu ma atonu e moni. E fa'amoemoe e fa'amalosia le tagata faitau fa'atauaina e toe mafaufau ma su'esu'e ana tu ma aga.
Ina ia mafai ona talanoa e uiga i le mea ua taʻua o le Tolutasi, o lona uiga o atua e tolu i le Atua e tasi, e tatau ona faamanino muamua le uiga o lenei aʻoaʻoga. O se faailoga o le Tolutasi e mafai ona maua i le faapaupau ma e mafai ona vaaia i soo se mea i totonu o lotu Katoliko - o se tafatolu tutusa ma se mata i le ogatotonu. O lenei tafatolu sa faamoemoe e fai ma sui o le Atua le Tama, le Atua le Alo ma le Atua le Agaga Paia. E pei lava ona tutusa mea uma i sea tafatolu, ua aoaoina o nei tagata e toatolu e tutusa foi i lo latou faavavau, tino ola pea, pule aoao ma le poto.
O le talitonuga i le Tolutasi e matuā lē fetaui ma le mea moni, ina ia faatumauina ai ua faapea mai e lē o malamalama i ai le mafaufau o le tagata. E tatau lava ona e talitonu atoatoa i lenei aʻoaʻoga, e aunoa ma se pe afai poʻo ni ae. Peitaʻi, afai e feteenaʻi lenei talitonuga ma le Tusi Paia ma le māfuaaga, e manaʻomia la ona iloilo totoʻa lenā talitonuga!

Mo se iloiloga loloto:
Afai, e tusa ai ma le aʻoaʻoga o loʻo taʻua i luga, e tasi le Atua e faʻamaoni i mea uma, aisea la le lua ma le tolu, e faʻamaoni foi. Talu ai o loo taʻua i le Tusi Paia le Tamā ma le Alo, e tusa ai ma lenei aʻoaʻoga, e leai se tamā po o se atalii. E na'o le latou faia o se matafaioi - e pei o latou o lena tagata. O lona uiga o loʻo latou faia se tala.
O lenei aoaoga e faaleaogaina ai le talalelei atoa. Fai mai a o iai le Alii o Iesu i le lalolagi, sa avea o ia ma Atua atoatoa ma tagata atoa i le taimi e tasi. Ae peitai, ina ia togiolaina le tagata mai le oti e faavavau, sa tatau ona maliu le Alo o le Atua—o le Alo lena sa i le lagi ae le o se vaega o se tagata lua faalelalolagi. O lea la, semanu e le oti lava le Alo moni o le Atua, aua e le mafai ona oti se atua. O lea, ua leai se faamoemoe o lo tatou faamoemoe mo le olaga i le lumanaʻi.
Ina ia maliu, na lafoaʻia ai e le Alo o le Atua lona tulaga paia e lē mafai ona oti ae na afio mai i le lalolagi o se tagata atoatoa: “O lē na i le tino o le Atua, e leʻi manatu o ia o se mea fao, ina ia tutusa ma le Atua, a ua sasaa e ia o ia lava, ma avea o ia ma foliga o le Atua. o le auauna, ua avea o ia e pei o tagata, ua iloa foi o ia o se tagata.” ( Filipi 2,6.7:XNUMX, XNUMX ).
Ana faapea o le Tama ma le Alo e matua tasi i le tagata e tasi, semanu e le tatalo le Alii o Iesu i lona Tama, ae ia te ia lava, afai e faapea e tatau ona aoao le Alii o Iesu i le usiusitai, e le moni foi lena mea. , auā e lē tau aʻoaʻoina e se Atua atoatoa se mea. Afai e faapea na taofia e Iesu lona tulaga paia a o avea o ia ma tagata, o lona uiga na ia faia se taaloga pepelo ma le le faamaoni, aua o le Atua na mafai ona ia faia soo se mea. Afai na Ia fetalai mai, “Ou te le mafaia se mea na o a’u,” o lona uiga la e le o ta’uina atu e Ia le mea moni atoa.
E mafai e se tasi ona tuʻuina atu isi faʻataʻitaʻiga le moni, e pei o: Fa'ata'ita'iga: Afai e tele ni pule i totonu o se kamupani, e le mafai e se tasi ona faia ni fuafuaga ma le isi, e pei o le: “Fai le mea lenei, alu i ai, sau iinei.” Na o le fesili lava e mafai. Peitaʻi, o loo faapea mai le mau auro o le Tusi Paia (Ioane 3,16:XNUMX): “Auā ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia foaʻi mai ai lona Alo...” O lea la, e lē mafai ona tutusa le Alo o le Atua ma Lona Tamā, auā na foaʻi mai e le Atua le Tamā. O Ia o se taulaga e laveai ai tagata.
Afai e faapea o le Alii o Iesu o lo tatou faaaʻoaʻoga, e lē mafai la. Aua afai o Ia o le Atua atoatoa ma le tagata atoa i luga o le fogaeleele, e le mafai ona avea o Ia ma faataitaiga mo tagata, aua o le tagata o se tagata.
E iai mau i le Tusi Paia e foliga mai e lagolagoina le aʻoaʻoga o atua e toʻatolu i le Atua e toʻatasi; Peitaʻi, o loo faaaogā i le Tusi Paia pe faauiga sesē. Tolu nofoaga e fai ma fa'ata'ita'iga:
Mātau le Mataio 28,16:20-XNUMX mai le Tusi Paia Katoliko:
The Holy Scripture - Herder - (Imprimatur - Freiburg im Breisgau, Aokuso 24, 1965 (The Vicar General, Dr. Föhr) Folasaga ma le faamatalaga. Mataio 28,16:20-XNUMX : “O le faiga o le papatisoga o le Tolutasi na atiina ae i le uluai ekalesia mai le faigofie. O le fua faatatau “i le suafa o Iesu” ua atiina ae.”
The Catholic Encyclopedia II, itulau e 263: “Na suia le faiga o le papatisoga mai le suafa o Iesu Keriso, i le upu Alo ma le Agaga Paia, e le Lotu Katoliko i le senituri lona lua.”
Afai na tofia e le Alii o Iesu ona soo e papatisoina tagata i le suafa o le Tama, le Alo ma le Agaga Paia, ona latou le amanaiaina lea aua ua na o le suafa lava o Iesu na latou papatisoina ai. Tagai: ( Galuega 2,38:8,16; 10,48:19,5; 6,3:3,27; XNUMX:XNUMX; Roma XNUMX:XNUMX; Kalatia XNUMX:XNUMX ).
Mātau le 1 Ioane 5,7.8:XNUMX, XNUMX:
“Auā o molimau e toatolu (i le lagi: o le Tamā, o le Upu, ma le Agaga Paia, o le toatolu foi e tasi. Ma e molimau le toatolu) i luga o le fogaeleele: o le Agaga, o le vai, ma le toto, ua faatasia foi ia e toatolu. O upu i puipui e lē o iai i so o se manusikulipi Eleni a o leʻi oo i le senituri lona 15.
O faʻafeiloaʻiga i le tele o tusi NT, na tusia i le taimi na i ai le Alii o Iesu i le lagi, o loʻo tautala manino e tetee i le aʻoaʻoga o le Tolutasi. Faataitaiga:
“Ia i e ua alofaina uma e le Atua ma ua valaauina i le au paia i Roma: Ia ia te outou le alofa tunoa ma le manuia mai le Atua lo tatou Tama, ma le Alii o Iesu Keriso!” (Roma 1,7:XNUMX).
“…Ia iā te outou le alofa tunoa ma le manuia mai le Atua lo tatou Tamā, ma le Alii o Iesu Keriso!” (Filipi 1,2:XNUMX).
“...ia ia te outou le alofa tunoa ma le manuia mai le Atua lo tatou Tama, ma le Alii o Iesu Keriso!” ( 1 Tesalonia 1,1:XNUMX ).
“E faapea foi ona toatasi le Atua o i tatou, o le Tamā lea, o le na tupuga mai ai mea uma lava, o i tatou foi mo ia; e toʻatasi foʻi le Alii, o Iesu Keriso lea, ua ala mai ai iā te ia mea uma, o i tatou foʻi ona o ia.” ( 1 Korinito 8,6:XNUMX )
E manino le eseesega i inei - i le tasi itu o loo i ai le Atua - o le Tama, i le isi itu o Iesu - o le Alii.
Ae faapefea la le uiga o le tagata lona tolu – o le Agaga Paia?
A fai mai na liligi ifo le Agaga Paia, e le moni lea, aua e le mafai ona e sasaa atu se tagata. Aua foʻi neʻi faauuina pe faatumuina i se tagata, e pei ona taʻua i lalo o le Tusi Paia: ( Ioelu 2,28:3,6; Tito 10,38:4,31; Galuega XNUMX:XNUMX; Galuega XNUMX:XNUMX ).
O tagata uma lava, pe o le Atua le Tama po o Lona Alo, o agelu, o tagata ma e oo lava i le tele o ituaiga o manu, e i ai le agaga i totonu ia i latou lava. o lona lava mafaufau. O le agaga o ia mea e lua e aofia faapitoa lava i le tagata o le Agaga Paia. Afai o lea, o lona uiga e le atoatoa le Atua le Tama ma Lona Alo. E le taliaina lenei mea.
O le ā le uiga o le agaga? O ai e manaʻo e faʻamatalaina lenei mea lilo? O nisi nei o fa'ata'ita'iga:
“…O le Atua o le Agaga ia” ( Ioane 4:4; / 2 Korinito 3,16:XNUMX )
“…O agelu: “O… o agaga auauna uma ia…” (Eperu 1,14:XNUMX).
“…O sulu afi e fitu o loo mumu i luma o le nofoalii; o agaga ia e toafitu o le Atua.” ( Faaaliga 4,5:XNUMX ).
“…Ua auina mai e le Atua le Agaga o lona Alo i o tatou loto…” (Kalatia 4,6:XNUMX).
“…O upu ou (Iesu) e fai atu ai o le agaga lava ia…” Ioane 6,63:XNUMX
“...O mata e fitu, o agaga ia e fitu o le Atua, ua auina mai i le lalolagi uma...” (Faaaliga 5,6:XNUMX).
“…o le agaga leaga/lelei o le Atua…” (1 Samuelu 18,10:9,20; Neemia XNUMX:XNUMX)
Ma o lenei: “Aua o ai se tagata na te iloa le mea o i totonu o le tagata vagana ai le agaga o le tagata o loo i totonu ia te ia? Tela la, e seai se tino e iloa ne ia a mea i loto i te Atua kae na ko te Agaga o te Atua.” ( 1 Kolinito 2,11:XNUMX ).
O lea la, o lenei faafitauli, e na o le tasi lava le avanoa e mafai ai: o lenei agaga e le mafai ona avea ma se tagata, ae o se malosi e sau mai le Atua. Ae talu ai e paia le Atua, e manino mai ai o lenei Agaga e sau mai ia te Ia e paia foi.
Matau i le Roma 8,26:XNUMX na saunia e Prof. Abos-Padilla: “E faapea foi ona fesoasoani le Agaga i o tatou vaivaiga. Auā tatou te lē iloa le mea e tatau ona tatou tatalo atu ai; a o le Agaga lava ia e fesoasoani mai (faatusaina) ia i tatou i le oi e le mafaamatalaina.” I puipui i tusitusiga faavae Eleni o loo i ai se upu e tatau ona malamalama i ai o le “fautua” po o le “fesoasoani”. I le anotusi e sa'o le filifilia o le upu "fesoasoani". Fa'atusatusa lenei tusitusiga ma isi fa'aliliuga - e matua'i ese lava.
Sii mai le “Catholic Life Magazine”, Oketopa 30,1950, XNUMX:
“O nisi taimi e faailoa mai ai e o tatou fili e faapea, e leai se aoaoga faavae e tatau ona taofi mautu e le o manino mai i le Tusi Paia. … Peitaʻi, o lotu Porotesano lava ia ua latou taliaina na aʻoaʻoga, e pei o le Tolutasi, lea e lē o iai se pule maʻoti i Evagelia.”
“O le mea sese tele lava o le Toe Fuata'iga o le vave taofia lea o le toe fuata'iga. “Ana faapea na faaauau pea seia oo ina tafiesea uma vaega uma o le pule faapope, e pei o le aoaoga faavae o le ola pea o le agaga, le sausauina o le papatisoga, le aoaoga faavae o le Tolutasi ma le Aso Sa, o lona uiga o le a saoloto ekalesia i aso nei mai sese e le faale-Tusi Paia a le Katoliko. .” (RH, Fepuari 7, 1846, p.149)

O le tala i atua e tolu i le atua e tasi e toe foi i tua i aso anamua o le ekalesia Kerisiano. I le senituri lona fā, na poloaʻia ai e le Emeperoa o Konesetatino le Sili le tutusa atoatoa i le va o le Atua le Tamā ma Lona Alo. O le mafuaaga lenei o le emeperoa: ua leva ona tau o ia i taua. O taunuuga o nei taua na mafai ona vaaia i soo se mea. Sa matua manaomia e le atunuu le filemu. E ui ina ua uma le taua, ae sa lei i ai lava le filemu manaomia.
O le Emepaea o Roma e aofia ai le tolu vaega faalelotu o tagata: o tagata faapaupau, e pei ona faasino i le Tusi Paia i latou uma e le talitonu i le Atua o le Tusi Paia, ma le vaega e lua-vaega o Kerisiano, o le uluai - aposetolo ma le Katoliko. Na manaʻo Konesetatino e tuufaatasia nei vaega e tolu. O le aso faapaupau o le atua o le la - Aso Sa, na toe faaigoaina o le aso o le toetu o Iesu. O le aso o le fanau mai o le atua o le la ua avea ma aso o le fanau mai o Iesu Keriso. O le faʻailoga faʻataulāitu faʻalelotu o le la - o le satauro - na avea ma faʻailoga o le faʻaolataga. O le tausamiga o le atua fafine o Osteria - le atua fafine o le fausiaina, le atua fafine o le eroticism - na liua i se tausamiga o le faasatauroga ma le toetu o Iesu Keriso, o le armada o tupua faapaupau ma le au paia na toe faaigoa i igoa faale-Tusi Paia, ma isi...
O se mataupu sili ona maʻaleʻale o le talitonuga faapaupau i le tutusa o atua silisili e tolu. O lenei mataupu ua tulaʻi mai ai feeseeseaʻiga faifai pea i le va o Kerisiano.
I le taimi o le Emeperoa o Konesetatino le Sili, sa iai ni tamāloloa se toʻalua sa iai se taaʻiga i le faatuatuaga o Kerisiano: o Athanasius e faapolotiki, o lē na faapea mai o le Atua ma Keriso e tutusa; ma Arius, o lē sa taulaʻi i le Tusi Paia, o lē na tetee i lenei autasi. Talu ai o Konesetatino o se tagata faapaupau, na ia iloa ai aʻoaʻoga a Athanasius ma faatonuina i latou e ala i lona malosi faameperoa i le uluai fono a le ekalesia i Nicaea i le 325. Mulimuli ane, i le Fono Lona Lua a le Ekalesia i le 381 i Constantinople, na faaopoopo ai le tagata lona tolu, o le Agaga Paia. O le auala lea na mafai ai ona tuufaatasia tagata faapaupau ma Kerisiano. O le taliaina o le aʻoaʻoga o le Tolutasi e toetoe lava o lotu Kerisiano uma ua taʻitaʻia atu ai i se filemu sese!

Faʻamatalaga o ata

  • mata tafatolu: Pixabay - knollzw