Le alofa e faigata ona faamatalaina

Pe ua na o se lagona ea le alofa, pe e tele atu isi mea?

O le alofa e matua lautele lava galuega faatino e pei o le: alofa mo fanau, alofa mo matua, alofa mo le aiga, alofa mo oe lava, alofa fa'atauva'a, alofa i le fa'aipoipoga po'o le va o uo, alofa mo manuki, alofa mo fa'aaliga, ma isi. ituaiga eseese o le alofa e mafai ona moni pe faafoliga, e oo lava i le pepelo. Ae ui i lea, o le iloiloina o le alofa mai fafo e le faigofie.

Ua faia se eseesega i le va o le alofa vaaia ma le le vaaia. Ina ia malamalama ma oo i le fatu o le alofa le vaaia, tatou amata i le alofa vaaia.

E tele gaioiga, taumafaiga ma faigata o tagata o loʻo faʻamatalaina o ni faʻaaliga o le alofa vaaia, mo se faʻataʻitaʻiga: Na ia fesoasoani i le tele o taumafaiga; laveai i tulaga lamatia o lo latou lava saogalemu; galue ma le loto malie i le umukuka o le aso; tausia tagata o le aiga; tausia fanau a isi tagata; fafagaina e fia aai ma ofoina atu ni palanikeke mafanafana ia i latou na maalili. O nei mea uma e aunoa ma se taui.

Ae peitai, ia faaeteete! Ua lapataʻi mai le Tusi Paia: “Afai foʻi ou te tufatufa atu aʻu mea uma i ē matitiva, e tusa lava pe ou te loto i ai e fai taulaga i loʻu ola ma susunuina, ae ou te lē alofa, e lē aogā lava lea iā te aʻu.” ( 1 Kori. 13,3 ). :1) Ua faaauau mai le lisi: “Afai ou te tautala i gagana a tagata ma agelu, a e leai soʻu alofa, po ua avea aʻu ma ʻapa memea taalili, po o se sumepalo tagitagi.” ( 13,1 Korinito XNUMX:XNUMX ).

O le mea lea, e oo lava i le taulaga sili po o se tautalaga manaia, e leai se tala e uiga i le mea moni o le lelei o loʻo faia e sau mai le alofa mama - ua ufitia i ai. E tusa ai ma le mau o loʻo i luga, e taua tele le iloa pe o le mafuaaga moni o le alofa. O le mafuaaga lena e tatau ai ona suʻesuʻeina ma le faʻamaoni i taimi uma.

O faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga mo lenei suʻega o poloaiga e sefulu o tulafono a le Atua o amioga mama. Ua tusia: “O lē tausi i aʻu poloaʻiga ma usiusitai i ai, e alofa moni mai o ia iā te aʻu. O lē e alofa mai fo‘i ‘iā te a‘u, e alofa fo‘i lo‘u Tamā ‘iā te ia; ou te alofa foʻi iā te ia, ma faailoa atu aʻu iā te ia.” ( Ioane 14,21:XNUMX ) O lea la, e lē otometi ona oo mai le alofa o le Atua, ae e faalagolago i gaoioiga.

E talanoa tagata e uiga i tagata e faia le tele o mea, ae fai e aunoa ma le alofa. E faapena foi i le isi itu e uiga i tagata e faia le tele o taumafaiga i a latou galuega ona o le alofa mama. Ae ia faaeteete: E faapefea ona iloa e se tasi le uunaʻiga o le isi? Pe o iloa atu ea le alofa moni, ae le gata i lea, e mafai ona tofotofoina? Pe o iloa ea e lē e agalelei pe o mea na te faia e sau mai le alofa mama?

O se faasinomaga aogā lenei faale-Tusi Paia i lenei fesili: “... ua sasaa mai le alofa o le Atua i o tatou loto, e ala i le Agaga Paia ua foaiina mai ia te i tatou.” ( Roma 5,5:XNUMX ) O lea la, o le alofa moni o se gaoioiga lea a le Atua. Atua ma o lea i se tulaga patino o se mealilo.

Ina ia mafai ona siaki pe o ia te oe moni lenei alofa, e fesoasoani le fai atu o se fesili suatia: Aisea ou te faia ai le mea e viia? O le a lo'u faamoemoega? O le a po'o ai fo'i le malosi e fa'aola ai? O nisi fa'ata'ita'iga:

E pei ona lauiloa, o loo tusia i le poloaiga lona valu a le Atua: “Aua e te gaoi!” (I se isi gagana o le Tusi Paia, seʻi vaganā ai le Tusi Paia Siamani, o loo faapea mai: “Aua e te gaoi!” – o se poloaʻiga!) E faapefea ona fai. e te iloa pe o le alofa e tupu ai, ae le o se tiute mama po o se fa'atatauga fa'afoliga?
O se fesoasoani tele i le iloaina o le uiga o le alofa o le tatalo lea: “Ia pupula oʻu mata, ina ia ou iloa ai vavega i lau tulafono.” ( Salamo 118,18:XNUMX ) O lea, o poloaʻiga a le Atua e lē na o ni upu tusitusia. E tele isi mea i totonu ia i latou.

“O le mea lea, o sē na te iloa le amio sa‘o ae lē faia, o le agasala lea mo ia. / Ua nofosala o ia” ( Iakopo 4,17:1 , NIV ) Ma: “O lē e faia le agasala, ua solitulafono foʻi o ia, ma o le agasala o le solitulafono lea.” ( 3,4 Ioane XNUMX:XNUMX ) O le ā le mamao e ao ona malamalama ai i nei upu, ua faaalia mai i le fuaiupu o loo sosoo ai. :

“... afai e lē gaoia e ia se mea, a e avatu ana meaʻai i lē ua fia aai, ma faaofu i lē ua lē lavalavā.” ( Esekielu 18,7:XNUMX ) O lea la: E lē gata ina ia gaoi, e lē fesoasoani atu, ae ia foaʻi atu foʻi. , e fesoasoani. O ia galuega lelei o se tiute, ae e fesootai ma le alofa moni.
I lenei auala, e mafai ai ona faamaonia tulafono uma e sefulu a le Atua: 1/ O lē ua leai ni atua ese, ae ua faatuatua atoatoa i le Toatasi; 2/ O le na te le faia tupua i le migao, ma le ifo i ai; 3/ Ai se tasi, ona o le migao, e le ta'u faigofie le suafa o le Atua; 4/ O lē na te tausia le fa‘ailoga a le Atua, o le aso sapati, ma le fa‘aaloalo – o lē ‘ua fa‘apea ‘ona faia o mea uma ‘ua i luga, ‘ona o le alofa.

O poloaiga mulimuli e ono o le tulafono o amioga tatau e tatau foi ona faatumulia i le alofa. E tatau la ona fesootai le poloaiga lona lima i le lotomaualalo; o lona ono ma le alofa; o lona fitu ma le legavia; o le lona valu ma le faamaoni; o lona iva ma le faamaoni, o lona sefulu ma le loto malie. O nei uiga uma o loʻo lisiina iinei o faʻaaliga o se alofa loloto, faʻamaoni ma faamaoni.

“… O le tulaga lena ua i ai nei alofa le faataunuuina o le tulafono.” ( Roma 13,10:XNUMX ).
“O le alofa ia aunoa ma le pepelo. …” ( Roma 12,9:XNUMX )
“Ma talu ai o le le amanaiaina o le tulafono o le a sosolo, o le alofa e maalili i le tele.” ( Mataio 24,12:XNUMX ).
“Le tagata e, ua taʻuina atu iā te oe le mea lelei ma le mea e finagalo ai Ieova iā te oe: E leai se mea ae Tausi le afioga a le Atua ma Faataitai le alofa ma ia faamaulalo i luma o lou Atua. ( Mika 6,8:XNUMX .)

I lenei faamatalaga mulimuli o loo taoto ai le amioatua moni lea e manaomia e le Atua, o Lē na Foafoaina Mea, i tagata uma! Ae e le oo mai na o ia, ae e tuputupu a’e e ala i le faamaoni, faifai pea, seia oo ina avea ma vaega o le amio e finagalo i ai le Atua.

Ina ia faʻamaeʻaina lenei autu, se vaaiga puupuu i le lalolagi o manu. E manaia tele le matamata i ata e talanoa e uiga i le alofa i le va o manu. E le na'o le alofa tina-tama. E tele ata o loʻo tausia ai e se manu feʻai se pusi tuulafoaʻiina poʻo se tamai maile, e oʻo lava i se moa, ma teuteu i lona laulaufaiva. E faʻapea foʻi, tala faʻasolopito e uiga i manu o loʻo taumafai ma le le fiu e laveaʻi le la tama manuʻa na pau i totonu o se pu. O lenei amio a manu ua atagia mai ai le uiga ofoofogia e le mafaamatalaina o le Atua, na ia totoina foi le alofa i manu.

O lenei amioga alofa a manu feʻai, lea e fasiotia ai isi manu ina ia ʻai ai, o se toe vaega o le uluaʻi foafoaga a le Atua, lea na tumu i le alofa ae na tupu aʻe leaga e ala i taaʻiga a le agasala.

Ua iloa lelei le lofituina o le fiafia o se taifau pe a toe feiloai ma se tagata o le aiga pe a mavae se taimi umi. E mafai foʻi ona vaaia lenā fiafia i nisi o ata e feiloaʻi ai se taʻifau, leona, taika, elefane, solofanua, ma isi ma lē sa tausia muamua. O nei manu e fusia moni lava se tagata na gauai faapitoa atu ia i latou, e oo lava i tausaga ua mavae.

O manu nei e leʻi aʻoaʻoina lenei amio i soʻo se aʻoga. O faamaoniga ia ua tuuina e le Atua le alofa e le gata i le loto o le tagata, a o isi mea uma na faia.
Laʻau e siosiomia e musika malu pe o loʻo i totonu o se siosiomaga filemu o le aiga, lea e mafai ai ona e faia ni talanoaga manaia, manuia. Ae o le isi itu: O le mea e misi ai lenei siosiomaga alofa ma le pisapisao vao e tumu ai le siʻosiʻomaga, e vave lava ona paʻu. O le a le mea moni mo manu ma laau, e sili atu ona afaina ai tagata!

“Ae e le faanoanoa le faamoemoe; ona o le alofa o le Atua ua sasaa mai i o tatou loto e ala i le Agaga Paia, ua foaiina mai ia te i tatou.” ( Roma 5,5:XNUMX ) O le Agaga lenei o le Atua, o lē na faapepepepe i luga o le lalolagi mai le amataga ma e iai sona aafiaga malosi i Lona alofa i Ana foafoaga uma!

A'o fa'atupula'ia atili le sa'o o tagata i le galuega fa'amalolo a le Atua ma fa'ama'a'a atili o latou loto, o le Atua, fa'atasi ai ma Lona Agaga, e fa'agasolo malie 'ese mai le lalolagi. O taunuuga leaga e le gata ina lagona e tagata, ae faapea foi manu. O fa'alavelave mata'utia ua fa'atupula'ia le vaaia i le natura atoa.

O lenei tulaga lautele o le lalolagi o le a le tumau e faavavau. O le Alii o Iesu, le Alo o le Atua, ua folafola mai o le a Ia toe afio mai ma faamutaina nei mea inosia uma. O le faaaliga faale-Tusi Paia lenei o le a tumau e faavavau:

“O le mea e tumau e faavavau, o le faatuatua, ma le faamoemoe, ma le alofa, o ia mea e tolu. A o le sili o na mea o le alofa lea.” (1 Korinito 13,13:XNUMX, NIV )